Jezero Šoderica

Jezero Šoderica svoje ime duguje šoderu, šljunku. Nakon iskapanja šljunka i pijeska za potrebe građevinarstva, ostala je kvalitetna i čista voda umjetno stvorenog jezera. Budući da su u ljetnim mjesecima imućniji žitelji Koprivnice i drugi Podravci potražili osvježenje u njezinim vodama, između kolosijeka pruge i istočnog dijela Šoderice postavljena je drvena baraka s nekoliko svlačionicama i gostionicom koja je poslovala sezonski. Turistički potencijal ovog jezera prepoznali su Židovi iz Bjelovara koji su ovdje razvili pogon za vađenje šljunka, te ga pretvorili u rekreacijsko jezero. Od 1912. godine, Šoderica je postala najljepše kupalište ovog dijela Hrvatske. U njenom sjevernom dijelu poslije prvoga svjetskog rata uređeno je kupalište za stanovnike Koprivnice, Križevaca i Bjelovara. Iako je u Bjelovaru 1932. godine izgrđen olimpijski bazen, ipak je Šoderica Bjelovarčanima bila puno atraktivnija i rado su putovali na ovo zelenilom urešeno jezero. U vrijeme trajanja rata, kupanje na Šoderici se prekida, a nastavlja se nakon Drugoga svjetskog rata. Izgradnjom vikend naselja Šoderica je postala mjesto masovnog turizma. Zanimljiv je podatak da je 1929. godine na jezeru Šoderici organizirana priredba za izbor najljepše djevojke Šoderice, miss Šoderice!

Šoderica je od rijeke Drave udaljena svega 400 metara, te od nje podzemnim putem dobiva vodu, dok šljunak, koji na mjestima ima debljinu i do petnaest metara ima ulogu prirodnog pročistača vode. Karakterizira ju tirkizno zelena boja vode, šljunčana obala i nekolicina otoka koji se nalaze na jezeru. Šodericu pohode brojni ribolovci uživajući u bogatstvu ribe. Uz obale se razvilo vikend naselje u kojem nekolicina stanovnika živi cijelu godinu. Poslijednjih se godina organizira manifestacija “Ljeto na Šoderici” u sklopu koje se održavaju brojna događanja i aktivnosti. Posebnu atrakciju jezera čini stalna kolonija labudova koji žive na jezeru.